UTICAJ VASPITNE ATMOSFERE U OSNOVNOJ ŠKOLI NA ŠKOLSKO POSTIGNUĆE UČENIKA NIŽIH RAZREDA

Saša V. STEPANOVIĆ[1]  Akademija za humani razvoj, Beograd

Veselin M. MEDENICA[2] Akademija za humani razvoj, Beograd

[1] https://orcid.org/0009-0003-8895-4326, e-mail: sasa.stepanovic@ahr.edu.rs

[2] https://orcid.org/0000-0002-8414-3564

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/obrvas20-59149

objavljen u SCIndeksu: 18.07.2025.

Sažetak

Cilj ovog rada bio je da se sistemski ispita uticaj vaspitne atmosfere u osnovnoj školi na školsko postignuće učenika mlađih razreda. Istraživanje je realizovano na uzorku od 35 učitelja sa značajnim pedagoškim iskustvom, od kojih je 94% ispitanika bilo ženskog pola, a preko 60% je imalo više od 15 godina radnog staža u razrednoj nastavi. Metodološki pristup obuhvatio je deskriptivnu analizu i teorijsku sintezu, uz primenu ankete kao instrumentalne tehnike prikupljanja podataka. Polazna hipoteza bila je da ključni elementi vaspitne klime u školskom okruženju – uključujući kvalitet nastavno-vaspitnog rada, saradnju škole i porodice, kontinuirano profesionalno usavršavanje nastavnika, kao i negovanje vrednosti poput tolerancije i bezbednosti – pozitivno koreliraju sa nivoom školskog uspeha učenika. Rezultati pokazuju da 87% nastavnika smatra da dobra saradnja sa učenicima, roditeljima i kolegama ima najznačajniji uticaj na školsko postignuće, dok 73% naglašava važnost uvažavanja ličnosti učenika. Sa druge strane, samo 45% smatra da materijalno-tehnička opremljenost škole ima direktan uticaj na uspeh učenika. Ovi nalazi potvrđuju da škola, pored osnovne obrazovne funkcije, ima i presudnu vaspitnu ulogu u formiranju ličnosti i postignuća učenika. Rad doprinosi dubljem razumevanju interdisciplinarnih aspekata vaspitne atmosfere kao ključnog činioca u kvalitetu školskog obrazovanja i podstiče integraciju porodičnih i školskih vaspitnih strategija.

Ključne reči: vaspitna atmosfera, školsko postignuće, osnovna škola, učitelji, profesionalno usavršavanje.

 

Reference

Banđur, V. (2006). Istraživački rad u školi, Školska knjiga, Beograd.
Đorđić, D., & Damjanović, R. (2016). Školska klima, njen značaj za ponašanje učenika i mogućnosti merenja. Teme, 40(1), 301–317.
Florić, O. K., Pavlović, A., & Ninković, S. (2021). Uticaj pritiska vršnjaka i školskog postignuća na rizična ponašanja adolescenata. Teme, 44(4), 1123–1135.
Ilić, V., Stepanović, S. (2024). Assessment of the quality of life of families of children with autism, Human: Journal for Interdisciplinary Studies, 14(1), 23-34, Doi: 10.21554/hrr.042402
Jevtić, B., & Milošević, D. (2023). Identifying the Dimensions of the School Climate from the Perspective of Primary School Students. Teme, 47(1), 67–120. https://doi.org/10.22190/TEME210210036J
Kaouther, S. (2024). Determinants of Primary School Achievement: An International Comparison Using TIMSS 2011 Data. Teacher Education and Curriculum Studies, 9(4), 110–125. https://doi.org/10.11648/j.tecs.20240904.12(sciencepublishinggroup.com
Malinić, D., Stanišić, J., & Đerić, I. (2021). Iskustva nastavnika u realizaciji projektne nastave zasnovane na interdisciplinarnom pristupu. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 53(1), 67–120. https://doi.org/10.2298/ZIPI2101067M
Mučibabić, M. (2007). Porodica – kontroverze i izazovi, Filip Višnjić, Beograd.
Pavićević, M. (2020). Osobine ličnosti i vaspitni stilovi roditelja kao prediktori samoefikasnosti, subjektivnog blagostanja i psihopatskih tendencija adolescenata. Doktorska disertacija. Univerzitet u Nišu, Filozofski
fakultet. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17313
Pavićević, M., Petrović, D. (2016). „Povezanost vaspitnih stavova roditelja i etnocentrizma adolescenata.” Zbornik radova, Filozofskog fakulteta u Prištini. 46 (1), 375-397. Pavićević, M. S., & Petrović, D. S. (2016).
Povezanost vaspitnih stavova roditelja i etnocentrizma adolescenata. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 46-1, 375-397. https://doi.org/10.5937/zrffp46-10810
Pavlović, A., & Ninković, S. (2020). Uloga nastavnika u razvoju pozitivne školske klime. Pedagoška stvarnost, 66(3), 345–360.
Ristić, I. D., & Kovačević, J. M. (2022). Kooperativno učenje u obrazovanju gluvih i nagluvih učenika. Baština, 32 (57), 463-474. https://doi.org/10.5937/bastina32-39166
Ристић, И. (2023). Партнерска улога породице у инклузивном образовању (стр. 161 стр.). Универзитет у Приштини, Учитељски факултет. ISBN -978-86-84143-63-3 https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/127555337
Ristović, L. (2003). Pedagog i roditelj, Beograf, Beograd.
Šejtanić, S. (2016). Stilovi rada nastavnika. Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar.
Stepanović, S. (2018). The frequency of usage of different work forms in an inclusive teaching environment, Human: Journal for Interdisciplinary Studies, 8(2), 47-54, Doi: 10.21554/hrr.091805
Stepanović, S. (2019). The Prevalence of Different Teaching Methods in Inclusive Education. Human: Journal for Interdisciplinary Studies, 9(1), 24–29. Doi: 10.21554/hrr.041902
Stepanović, S. (2023). Organizacija nastave sa metodikom nastavnog rada, Visoka škola socijalnog rada, Beograd.
Stepanović, S. (2023a). Pedagoška psihologija, Visoka škola socijalnog rada, Beograd.
Thapa, A., Cohen, J., Guffey, S., & Higgins-D’Alessandro, A. (2013). A Review of School Climate Research. Review of Educational Research, 83(3), 357–385.
Vilotijević, N. (2006). Porodična pedagogija, Školska knjiga, Beograd.
Vuković, B. Z., Ristić, I. D., & Ćalasan, S. V. (2024). Inkluzija u obrazovanju i oštećenje sluha. Obrazovanje i vaspitanje, 19(21), 79-95. https://doi.org/10.5937/obrvas19-51279