ULOGA RAZLIČITIH TIPOVA DEČJE IGRE U RAZVOJU EMOCIONALNE REGULACIJE KOD UČENIKA MLAĐEG ŠKOLSKOG UZRASTA
Saša V. STEPANOVIĆ[1] Akademija za humani razvoj Beograd, Srbija
[1] https://orcid.org/0009-0003-8895-4326, е-mail: drsasastepanovic@gmail.com
vrsta rada: originalni naučni rad
DOI: http://doi.org/10.65536/ufpz20-504276
Sažetak
Istraživanje ispituje ulogu dečje igre kao pedagoškog sredstva u podsticanju emocionalnog razvoja učenika mlađeg školskog uzrasta, sa posebnim osvrtom na to kako nastavnici planiraju, realizuju i vrednuju različite oblike igre u svakodnevnoj praksi. Cilj je da se utvrdi u kojoj meri učitelji koriste slobodnu, kooperativnu, simboličku, konstruktivnu i igru sa pravilima u funkciji razvoja empatije, emocionalne regulacije, socijalnih veština i stabilizacije samopoštovanja učenika, kao i da se proceni značaj porodičnog okruženja i saradnje škole i roditelja u podršci ovim procesima. Istraživanje je zasnovano na deskriptivnoj metodi, a podaci su prikupljeni anketiranjem 50 učitelja iz tri osnovne škole na teritoriji Prokuplja i Merošine. Instrument je obuhvatio 22 stavke usmerene na znanja, stavove i samoprocenu praksi učitelja u primeni igre. Uzorak je obuhvatio učitelje starosti 28–60 godina, većinom ženskog pola. Dobijeni podaci obrađeni su procedurama deskriptivne statistike. Rezultati ukazuju da su učitelji uglavnom informisani o značaju igre za
emocionalni razvoj, ali da postoje razlike u učestalosti i načinu njene primene, uslovljene iskustvom, profesionalnim veštinama i školskim kontekstom. Uočena je i umerena povezanost između saradnje škole i porodice i uspešnosti igrovnih aktivnosti. Zaključci potvrđuju da sistematično i razvojno osmišljeno uključivanje igre, uz jasnu pedagošku moderaciju, predstavlja značajan faktor emocionalnog napretka učenika i ukazuju na potrebu za dodatnim stručno-metodičkim usavršavanjem učitelja u ovoj oblasti.
Key words: dečja igra, emocionalni razvoj, emocionalna regulacija, učitelj, socio-emocionalne veštine.
Reference
| Ashiabi, G. S. (2007). Play in the preschool classroom: Its socioemotional significance and the teacher’s role in play. Early Childhood Education Journal, 35(2), 199–207. https://doi.org/10.1007/s10643-007-0165-8
Bodrova, E., & Leong, D. J. (2015). Tools of the mind: The Vygotskian approach to early childhood education (2nd ed.). Pearson. Denham, S. A., & Burton, R. (2003). Social and emotional prevention and intervention programming for preschoolers. Springer. https://doi.org/10.1007/b97508 Denham, S. A., Bassett, H. H., & Zinsser, K. (2019). Early childhood teachers as socializers of young children’s emotional competence. Early Childhood Education Journal, 47, 1–13. https://doi.org/10.1007/s10643-018-0917-4 Englund, M. M., Luckner, A. E., Whaley, G. L., & Egeland, B. (2004). Children’s achievement in early elementary school: Longitudinal effects of parental involvement, expectations, and quality assistance. Journal of Educational Psychology, 96(4), 723–730. https://doi.org/10.1037/0022-0663.96.4.723 Fisher, K. R., Hirsh-Pasek, K., Golinkoff, R. M., & Gryfe, S. (2008). Conceptual split? Parents’ and experts’ perceptions of play in the 21st century. Journal of Applied Developmental Psychology, 29(4), 305–316. Galyer, K. T., & Evans, I. M. (2001). Pretend play and the development of emotion regulation in preschool children. Early Child Development and Care, 166(1), 93–108. https://doi.org/10.1080/0300443011660107 Ginsburg, K. R. (2007). The importance of play in promoting healthy child development. Pediatrics, 119(1), 182–191. https://doi.org/10.1542/peds.2006-2697 Joksimović, S., & Ranđelović, J. (2020). Emocionalni razvoj dece mlađeg školskog uzrasta u kontekstu savremenog obrazovanja. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 52(1), 87–104. https://doi.org/10.2298/ZIPI2001087J Ladd, G. W., & Ettekal, I. (2013). Peer-related processes and children’s development. Annual Review of Psychology, 64, 91–114. https://doi.org/10.1146/annurevpsych-113011-143750 Nicolopoulou, A. (2010). The alarming disappearance of play. Psychological Science Agenda, 24(4), 1–8. (American Psychological Association; dostupno na apa.org) Pellegrini, A. D., & Smith, P. K. (1998). Physical activity play: The nature and function of a neglected aspect of children’s development. Child Development, 69(3), 577–598. https://doi.org/10.1111/j.1467-8624.1998.tb06226.x Petrović, J. (2019). Uloga slobodne igre u emocionalnom razvoju dece. Pedagogija, 74(2), 241–256. (Dostupno preko COBISS i Narodne biblioteke) Rubin, K. H., Bukowski, W. M., & Bowker, J. C. (2015). Children in peer groups. In: Handbook of Child Psychology and Developmental Science (7th ed.). Wiley. https://doi.org/10.1002/9781118963418.childpsy405 Santos, R. M., & Cheatham, G. A. (2020). Young children’s emotional competence. Early Childhood Education Journal, 48(3), 279–289. https://doi.org/10.1007/s10643-019-00991-2 Schunk, D. H. (2012). Learning theories: An educational perspective (6th ed.). Pearson. Stepanović, S. (2018). The frequency of usage of different work forms in an inclusive teaching environment. Human: Journal for Interdisciplinary Studies, 8(2), 47–54. https://doi.org/10.21554/hrr.091805 Stepanović, S. (2019). The prevalence of different teaching methods in inclusive education. Human: Journal for Interdisciplinary Studies, 9(1), 24–29. https://doi.org/10.21554/hrr.041902 Stepanović, S. (2023). Organizacija nastave sa metodikom nastavnog rada. Visoka škola socijalnog rada. Stepanović, S. (2023a). Pedagoška psihologija. Visoka škola socijalnog rada. Stepanović, S., & Medenica, V. (2025). The influence of educational atmosphere on academic achievement of younger primary school pupils. Obrazovanje i vaspitanje, 20(23), 35–55. https://doi.org/10.5937/obrvas20-59149 Thompson, R. A. (2014). Emotion regulation: A theme in search of definition. Monographs of the Society for Research in Child Development, 79(2), 25–48. https://doi.org/10.1111/mono.12113 Whitebread, D., & O’Sullivan, L. (2012). Preschool children’s social pretend play: Supporting the development of metacommunication, metacognition and selfregulation. International Journal of Play, 1(2), 197–213. |