RADNO OKRUŽENJE RURALNIM ŠKOLAMA – RAZLIKE IZMEĐU NASTAVNIKA KOJI RADE U JEDNORAZREDNIM I VIŠERAZREDNIM UČIONICAMA

Sanja R. MILIĆ[1]  Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pedagoški fakultet u Bijeljini, BiH

Nada R. MARIĆ[2] Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pedagoški fakultet u Bijeljini, BiH

[1] https://orcid.org/0000-0001-6182-4917, e-mail: sanja.milic@pfb.ues.rs.ba

[2] https://orcid.org/0000-0001-7750-0781

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/obrvas20-56843

objavljen u SCIndeksu: 18.07.2025.

Sažetak

Agenda 2030 i Ciljevi održivog razvoja (SDGs) naglašavaju značaj kvalitetnog obrazovanja i ulogu nastavnika u njegovom ostvarenju. Nastavnici u ruralnim školama često se suočavaju sa specifičnim izazovima u radnoj sredini, što može prouzrokovati profesionalni stres i sindrom sagorijevanja, te negativno uticati na njihove profesionalne sposobnosti i akademska postignuća učenika. Cilj ovog istraživanja je da se ispita razlika u prisustvu profesionalnog stresa, sindromu sagorijevanja nastavnika, odnosu prema radu i zadovoljstvu radnim okruženjem između nastavnika koji rade u jednorazrednim i višerazrednim odjeljenjima ruralnih škola. Koristio se upitnik koji se satojao od podataka o sociodemografskim i radnim karakteristikama, Karasekov upitnik o profesionalnom stresu, Kopenhagen upitnik za ispitivanje sindroma sagorijevanja, upitnik za procjenu odnosa prema radu i upitnik o zadovoljstvu radnim okruženjem. Učestvovalo je 225 nastavnika koji rade u ruralnim školama u Republici Srpskoj. U višerazrednim odjeljenjima, više od 60% nastavnika prijavljuje sindrom sagorijevanja, a u jednorazrednim oko 48%. U obje grupe nastanika samo mali procenat nastavnika prijavljuje profesionalni stres (6% i 9%). Nije dokazana statistički značajna razlika između nastavnika u višerazrednim i jednorazrednim odjeljenjima u pogledu odnosa prema radu. Utvrđena je statistički značajne razlike u zadovoljstvu poslom, aktivnošću i angažmanom učenika i napretkom bivših učenika. Rezultati istraživanja pokazuju da je sindrom sagorijevanja prisutan kod značajnog broja nastavnika u ruralnim školama, posebno kod onih koji rade u višerazrednim odjeljenjima. Nastavnici u ruralnim školama generalno ne prijavljuju visok nivo stresa, što može biti posljedica kulturoloških i socijalnih faktora koji utiču na način percepcije i izražavanja stresa. U cjelini, rezultati ukazuju da, iako nastavnici u višerazrednim odjeljenjima izražavaju veće zadovoljstvo nekim ključnim aspektima nastave, poput profesionalnog ispunjenja i napretka učenika, odnos prema radu i percepcija sopstevnih kompetencija je slična kod nastavnika u višerazrednim i jednorazrednim odjeljenjima. Rezultati ovog istraživanja mogu imati značajan uticaj na unapređenje obrazovne politike i menadžment škola u ruralnim područjima, posebno u kontekstu podrške nastavnicima.

Ključne reči: mentalno zdravlje nastavnika, zadovoljstvo radnim okruženjem, odnos prema radu, sagorijevanje, stres na radu.

 

Reference

 

Abenavoli, R. M., Greenberg, M. T., & Di Giuseppe, R. (2017). Teacher stress and the role of social support. Stress and Health, 33(6),497–507. doi: 10.1002/smi.2781.
Bakker, A. B. & Demerouti, E. (2017). Job demands–resources theory: Taking stock and looking forward. Journal of Occupational Health Psychology, 22(3), 273–285. doi: 10.1037/ocp0000056
Cohen, A., Blake, R.S. & Goodman, D. (2016). Does turnover intention really predict actual turnover? A meta–analytic review. Review of Public Personnel Administration, 36(3), 240–263.doi:
10.1177/0734371X1558185
Fokkens–Bruinsma, M. & Canrinus, E.T. (2013). Motivation for becoming a teacher and engagement with the profession: Evidence from different contexts. International Journal of Educational Research, 65,65–74. doi: 10.1016/j.ijer.2013.09.012
Hakanen, J. J., Bakker, A. B., &Schaufeli, W. B. (2006). Burnout and work engagement among teachers. Journal of School Psychology, 43(6), 495–513. doi: 10.1016/j.jsp.2005.11.001
Howard, S., Johnson, B. (2004). Resilient teachers: resisting stress and burnout. SocialPsychologyEducation, 7, 399–420. doi: 10.1007/s11218–004–0975–0
Goddard, J. T. & Foster, R. Y. (2001).The experiences of neophyte teachers: A critical constructivist assessment.Teaching and Teacher Education, 17(3), 349–365.doi: 10.1016/S0742–051X(00)00062–7
Ingersoll, R.M. (2001). Teacher turnover and teacher shortages: An organizational analysis. American Educational Research Journal, 38(3), 499–534. https://www.gse.upenn.edu/pdf/rmi/TeacherTurnover
TeacherShortages–RMI–Fall–2001.pdf
Kapa R. &Gimbert B. Job satisfation, school rule enforcement, and teacher victimization. School Effectiveness and School Improvement, 29(1), 150–168. doi: 10.1080/09243453.2017.1395747
Karasek, R. A. (1979). Job demands, job decision latitude, and mental strain: Implications for job redesign. Administrative Science Quarterly, 24(2), 285–308.
Karasek R, Brisson C, Kawakami N, Houtman I, Bongers P, Amick B. (1998). The Job Content Questionnaire (JCQ): An instrument for internationally comparative assessments of psychosocial job characteristics. Journal Occuptional Health Psychology,3(4), 322–55. doi: 10.1037//1076–8998.3.4.322.
Kristensen, T.S., Borritz, M., Villadsen, E. and Christensen, K.B. (2005). The Copenhagen Burnout Inventory: A new tool for the assessment of burnout. Work & Stress, 19(3).192–207. doi: 10.1080/02678370500297720
Locke, E.A. & Latham, G.P. (1991) A Theory of Goal Setting & Task Performance. Academy of Management Review,16(2). doi: 10.2307/258875
Marić, N. (2020). Ispitivanje sindroma sagorevanja na poslu i faktora koji utiču na njegov nastanak kod nastavnika u Republici Srpskoj. Doktorski rad. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet.
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/67279/Disertacija.pdf
Marić, N., Mandić–Rajčević, S., Maksimović, N. i Bulat, P. (2020). Factors Associated with Burnout Syndrome in Primary and Secondary School Teachers in the Republic of Srpska (Bosnia and Herzegovina)’. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17(10).doi: 10.3390/ijerph17103595
Marić, N., Mandić–Rajčević, S., Maksimović, N. i Bulat, P. (2021). Professional Stress and Burnout Syndrome in Teachers: Are There Differences Among the Republic of Srpska Regions? Scripta Medica, 52(1), 28–37. doi: 10.5937/scriptamed52–29174
Maslach, C. &Leiter, M.P. (2016). Understanding the burnout experience: recent research and its implications for psychiatry. World Psychiatry, 15(2),103–111.doi: 10.1002/wps.20311
Maslach, C., Schaufeli, W.B., &Leiter, M.P. (2001). Job burnout.Annual Review of Psychology, 52(1), 397–422.doi:10.1146/annurev.psych.52.1.397
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske. (2016). Strategija razvoja obrazovawa u Republici Srpskoj za period 2016–2021 godine. Preuzeto sa: https://vladars.rs/sr–SPCyrl/Vlada/Ministarstva/
mnk/PAO/Strategije/Pages/
Mojavezi A. & Tamiz M. P. The Impact of Teacher Self–efficacy on the Students Motivation an Achievement. Theory and Practice in Language Studies, 2(3),483–491. doi: :10.4304/tpls.2.3.483–491
Николић, Б. (2016). Потреба и значај обуке ментора – учитеља у циљу унапређивања наставног процеса. Зборник радова Учитељског факултета, 10, 263–271.
Piperac P, Todorovic J, Terzic–Supic Z, MaksimovicA, Karic S. (2021). The Validity and Reliability of the Copenhagen Burnout Inventory for Examination of Burnout among Preschool Teachers in Serbia. Interational Journal Environmental Research and Public Health, 18(13).doi: 10.3390/ijerph18136805.
Richards, K. A. R., Hemphill, M. A. & Templin, T. J. (2018). Personal and contextual factors related to teachers’ experience of burnout. Teachers and Teaching: Theory and Practice, 24(7),775–792. doi: 10.1080/13540602.2018.1476337
Rude H. & Miller J– K. (2017). Policy Challenges and Opportunities for Rural Special Education. Rural Special Education Quarterly, 37(6). doi:10.1177/8756870517748662
Sale, J. E. M. Kerr, M. S. (2002). The psychometric properties of Karasek’s demand and control scales within a single sector: Data from a large teaching hospital. International Archives of Occupational and Environmental Health, 75(3),145–152. doi:10.1007/s004200100289
Schaufeli, W.B. & Bakker, A.B. (2004). Job demands, job resources, and their relationship with burnout and engagement: A multi–sample study. Journal of Organizational Behavior, 25(3), стр. 293–315. doi: 10.1002/job.248
Schunk D. H. (1991) Self–efficacy and academic motivation. Educational Psychologist, 26,207–231. https://libres.uncg.edu/ir/uncg/f/d_schunk_self_1991.pdf
Stamenković J. & Maksimović J. (2023). Škole u seoskoj sredini i inkluzivno obrazovanje – stanje i mogućnosti. Sociološki pregled, 57(2),638–664. doi: 10.5937/socpreg57–42786
Stelmach L. B. (2011) A Synthesis of International Rural Education Issues an Responses. The Rural Eductator, 32(2),32–42. doi: 10.35608/ruraled.v32i2.432
Todorovic J., Terzic–Supic Z., Divjak J., Stamenkovic Ž., Mandic–Rajčevic S., Kocic S., Ukropina S., Markovic R., Radulovic O., Arnaut A., Piperac P., Mirkovic M., Nesic D. (2021). Validation of the study burnout inventory and the Copenhagen burnout inventory for the use among medical students. International Journal of Occupational Medicine andm Environmental Health, 34(6).doi: 10.13075/ijomeh.1896.01726.
Vrcelj, S., Zovko, A. i Vukobratović, J. (2017). Uloga pedagoga u prevenciji sindroma sagorijevanja učitelja i odgajatelja. Zbornik Odseka za pedagogiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 26,7–29.doi: 10.19090/zop.2017.26.7–29
Watt, H.M.G., Richardson, P.W., Klusmann, U., Kunter, M., Beyer, B., Trautwein, U. & Baumert, J. (2012). Motivations for choosing teaching as a career: An international comparison using the FIT–Choice scale. Teaching and Teacher Education, 28(6),791–805.doi:10.1016/j.tate.2012.03.003
World Health Organization (2019). Burn–out an „occupational phenomenon“: International Classification of Diseases. Preuzeto sa: https://www.who.int/news/item/28–05–2019–burn–out–an–
occupational–phenomenon–international–classification–of–diseases